Jadranski sajam u Budvi postao je u proteklom razdoblju mjesto okupljanja uspješnih privrednika i kolektiva cijele regije, mjesto prezentacije najnovijih dostignuća, inovacija te značajnih poslovnih kontakata. Veliki broj inozemnih privrednih delegacija, prisustvo renomiranih svjetskih tvrtki, kao i velik medijski odjek, čine Jadranski sajam „poslovnim vratima“ Crne Gore. Nepotrebno je posebno naglašavati da sve to ima velik utjecaj na ukupna gospodarska kretanja u ovoj zemlji i ujedno otvara prostor za njenu međunarodnu prezentaciju.
U povodu 50. obljetnice ove značajne privredne manifestacije, razgovaramo s prof. dr. Rajkom Bujkovićem, direktorom ove važne institucije našeg južnog susjeda.
Ove se godine obilježava 50 godina postojanja i djelovanja Jadranskog sajma u Budvi. Kako biste okarakterizirali to razdoblje?
- U mnogo čemu, Sajam je dijelio sudbinu Republike i Regije. Međutim, treba istaknuti i činjenicu da je u odnosu na mnoge sajamske kuće u regiji, Jadranski sajam bio i mjesto primjene najsuvremenijih menadžerskih sustava i postupaka. Tako je već nakon registriranja kod Privrednog suda, sklopljen ugovor o upravljanju sajmom s tada poznatom medijskom i konsultantskom kućom „Ekonomska propaganda“ iz Beograda, koja je prema autentičnom tekstu ugovora imala obvezu educirati osoblje i razvijati sajamske vještine. Danas su, osim u hotelskoj industriji, u Regiji još uvijek rijetki ovakvi aranžmani u kojima se vlasnik objekta ili lokalna zajednica oslanjaju na ekspertska znanja i iskustva drugih organizacija. Pa i nadalje, Jadranski sajam bio je primjer uspješne privatizacije koja je u svim revizorskim postupcima ocijenjena kao pravno čista i ekonomski uspješna. Imajući u vidu niz spornih privatizacija, neuspješnih privatizacija (Skopski sajam), zaustavljenih procesa privatizacije (Novosadski sajam), iskustvo Jadranskog sajma je takvo da privatno vlasništvo također omogućava zaštitu javnog interesa, primjenjujući efikasno upravljanje. Jadranski sajam dosta se lako prilagodio trendovima na tržištu sajmova koji su zavladali u razdoblju nakon 1990., budući da nije imao predimenzionirane kapacitete, te da je razvoj bazirao na specijaliziranim priredbama koje jedino tržište i traži.
Koje su posebne specifičnosti sajamskih priredbi u okviru Jadranskog sajma?
- Kako je već rečeno, program je i nastao kao program specijaliziranih priredbi. Njihov karakter bio je uvjetovan lokacijom sajma u centru crnogorske turističke metropole Budve, pa su osnovnu strukturu činili sajmovi namijenjeni turizmu kao osnovnoj grani: Sajam turizma poznat kao METUBES, Sajam hrane (oba sajma se održavaju prije početka turističke sezone), te Sajam namještaja (koji je obzirom na snažni zamah izgradnje turističkih kapaciteta i drugih nekretnina i dalje u svojoj uzlaznoj fazi). Treba spomenuti i Sajam građevinarstva koji se, za razliku od sajmova građevinarstva na kontinentu koji se održavaju tijekom veljače, ožujka i travnja – pred glavnu građevinsku sezonu, na Mediteranu, dakle u Budvi, organizira krajem rujna, zato što građevinska sezona u turističkim mjestima tek počinje od mjeseca listopada. Potrebe infrastrukturnog razvoja Crne Gore uvjetovale su i održavanja sajmova kao što su: Sajam vode, Sajam energetike i Sajam ekologije. Ipak, riječ je o manjim sajmovima, usko specijaliziranim, na kojima se izlažu ne samo proizvodi već i projekti.
U kojoj je mjeri Jadranski sajam pridonio razvoju gospodarstva Crne Gore?
- Sajam je, prije svega, omogućio razvoj komunikacije što je dobro za svaku ekonomiju. Izlaganje najnovijih tehnologija, proizvoda, usluga ili projekata podržava konkurentsku situaciju, a omogućava poduzetnicima osvajanje novih prostora. Naravno, kroz svoju promotivnu aktivnost Sajam je omogućio promociju zemlje, uvijek ističući vrijednosti i ljepotu zemlje, predstavljajući je na najbolji način – od Virovitice do Šangaja. Treba istaknuti i da u vrijeme društvenih mreža i digitalnog marketinga s ponosom ističemo našu veliku bazu podataka od 45.000 poslovnih adresa (tvrtki, institucija i eksperata), kao i mogućnost da tako velik broj subjekata širom svijeta prati naš Newsletter (Expo Budva) te druge poruke i sadržaje od kojih se mnoge odnose na razvojna postignuća zemlje.
Jadranski sajam i suradnja s regionalnim partnerima?
- Suradnja s regionalnim partnerima tradicija je Jadranskog sajma. Treba podsjetiti da je Jadranski sajam predsjedavao Zajednici jugoslavenskih sajmova te da je bio i jedan od osnivača asocijacije EASE, pružajući podršku stručnom educiranju kadrova s regionalnih sajmova organiziranjem Foruma koji se svake godine održavao na kraju sajamske sezone i imao naglašeno edukativni karakter. Geografski položaj Crne Gore utjecao je i na tradiciju suradnje s Levantinskim sajmom u Bariju, a od početka dvijetisućite godine i s KLIK EXPO-om iz Tirane. Želio bih još istaknuti da je Jadranski sajam član globalne sajamske organizacije UFI (Sajam hrane u članstvu), da je punopravni član CEFA-e, te da se za transparentnost njegovih izvještaja, što je od velikog značenja za potencijalne izlagače i njihovo opredjeljivanje, brine poznata organizacija za transfer sajamskog znanja i sajamsku statistiku CENTREX iz Budimpešte. Reklo bi se, ni manjeg sajma, ni bolje povezanog s najuglednijim čimbenicima na sajamskom tržištu!
Koji su daljnji razvojni planovi Jadranskog sajma?
- Svakako da bi suvremeni, multifunkcionalni objekt omogućio iskorak ka organizaciji sajmova konvencionalnog tipa, ili kongresnih događanja sa značajnim pratećim izložbenim programima. Moguće je, obzirom na izuzetno ekskluzivni položaj sajma i potrebu bolje valorizacije ovog rijetkog resursa (pojas uz samu plažu u centru grada), da se multifunkcionalni objekt sajma uklopi u planirane turističke sadržaje.
Pripremio Srećko Sertić